INTERVJU SA ZNANSTVENICOM I AUTORICOM KNJIGE 'DANCI I STRANCI'

Kristina Wolsperger Danilovski:
„Danska mi je oplemenila život u Hrvatskoj”

Kristina Wolsperger Danilovski autorica je zanimljive zbirke priča pod imenom Danci i stranci koja donosi priču o autoričinom iskustvu života u Danskoj. Rođena je 1973. u Zagrebu. Godine 1998. stekla je diplomu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a 2005. magisterij iz kemije na PMF-u u Zagrebu. Danci i stranci njezina su prva objavljena zbirka kratkih priča.
Zemlje skandinavske regije često su hvaljene zbog svojih obrazovnih sustava i odnosu prema učenju, osobito Danska, Švedska i Finska – i to s pravom. Ove tri zemlje dominiraju na listi top najboljih zemalja za odgoj djece u 2019. godini. Koji je najteži ispit na medicinskom fakultetu u Danskoj, a uopće ga nema u Hrvatskoj? Kad se na sjeveru ide na spavanje? Koja je razlika na sjeveru između skupog hotela i hostela? Zašto su penzioneri rijetka zaštićena vrsta u Kopenhagenu? Kako se pada razred u vrtićkoj dobi? Koliko košta kad te prijatelji pozovu k sebi na večeru? Kako autorica doživljava razlike Danske i Hrvatske, pročitajte u zanimljivom intervjuu.

autor: P. U.

Kako ste se našli u Kopenhagenu? Kako izgleda život na sjeveru?

Osnovni razlog obiteljskog preseljenja u Kopenhagen bila je odlična poslovna ponuda mom suprugu.

O životu na sjeveru sam napisala knjigu Danci i stranci. Moglo bi se napisati još sto knjiga. Život na sjeveru skroz je drugačiji od onoga na što sam navikla.

Pišete li inače?

Tu i tamo. Danci i stranci su mi jedina izdana knjiga. Sama sam ju izdala, uredila, napisala… Sad slikam. I radim svoj posao.

Kakve knjige najviše volite čitati?

Krimiće, ljubiće, znanstvenu fantastiku (bila sam znanstvenica),  volim čitati o paranormalnim događajima, volim autobiografije i biografije, povijesne romane… čitam stalno, uvijek, sve. Jedino ne čitam političke i crkvene pamflete. 😊

Koji vam je glavni motiv za pisanje ove knjige?

Moj život na sjeveru. Žudnja za suncem i ljudima koje volim.

Što mislite, jesu li Danci zaista najsretniji ljudi na svijetu?

Ne znam. Dio pije i lupa ih depra. Dio uživa u blagostanju socijalne države, ljudskim pravima i dugim ljetnim  danima. Svugdje se može biti sretan i nesretan. To je odluka i ne ovisi o geografiji.

Kako izgleda školovanje u Danskoj?

Drugačije, djeca ne uče napamet, nema autoriteta, ali ima reda. Pravila se poštuju jer se tako uči od rođenja. Pravila vrijede za sve. Baš za sve. Puno se uči o ekologiji, održivom razvoju, ljudskim pravima i vrijednosti slobode. Propituje se baš sve. Puno se hoda, trči.. Svako zanimanje se cijeni. Uz materinji danski svi odlično govore engleski.

Moja preporuka, djeco, učite školu tu i onda tražite stipendiju za studiranje dvije do tri godine na sjeveru. Lako izvedivo i neprocjenjivo iskustvo.

 

Koja je najveća razlika danskih i hrvatskih škola?

Nije opremljenost. Vaša škola je bolje opremljena nego većina danskih škola. Najveća razlika je u stanju svijesti koje se dodatno gradi kroz školu. Ne radi drugima što ne želiš da tebi rade drugi. Čuvaj prirodu – ti si priroda. Sloboda je u pojedincu. Spajaju se predmeti – „science“- nema odvojeno matematike, kemije i biologije. To se uči skupa.

Danci vole svoju zemlju i domoljublje se uči i kroz očuvanje okoliša, kroz znanost, kroz učenje povijesti, arhitekturu… Uči se kako biti čovjek, a ne stroj. Uči se da je važna ljubav, a ne kompeticija. Uči se da bi se doprinijelo kvaliteti života pojedinca i zajednice. Ocjene su samo indikatori gdje netko ima posebne vještine i talente. Ocjene postoje tek u višim razredima osnovnog obrazovanja. Uči se tolerancija, svi su slobodni i mogu birati i predmete prema afinitetu, sve je fleksibilno. Za razliku od Hrvatske, tamo nema vjeronauka. On je u crkvi, a u školi se uči o religijama i religijskoj toleranciji.

Uz klasične predmete koje i vi imate (samo grupirane) uči se i o prehrani, psihičkom zdravlju, tjelovježbi. Meni je to jako zanimljivo i željela bih da i kod nas što prije zapuše taj sjeverni vjetar.

Što je, po Vašem mišljenju, najbolji dio hrvatskog tipa obrazovanja? Što bi Danci mogli učiti od nas?

Kod nas je veći dio obrazovanja baziran na individualnim dodatnim naporima pojedinih profesora. Taj entuzijazam nije čest u Danskoj. Naš školski sustav nije loš, osim što je malo zastario i dosta je pod utjecajem politike i crkve. To je glavni nedostatak. Mislim da je Danska prekopirala naš osnovni sustav.

Koncepti danske i hrvatske škole su slični. Skroz su različiti od npr. anglosaksonskog sustava. Školovanje je dostupno svakome. Mi samo ne učimo koliko imamo dobrih stvari u životu. A imamo! Rješenje da idemo naprijed je jednostavno. Vi djeco, čitajte, putujte, učite i razmišljate svojom glavom i srcem i opet, jednog dana, Danska će kopirati naš sustav.

 

Što je, po Vašem mišljenju, najbolji dio danskog (skandinavskog) tipa obrazovanja?

Individualni pristup koji uključuje dobrobit cijele zajednice. Ne uči se za ocjenu. Školovanje se bazira se na suradnji, a ne na kompeticiji. Sloboda mišljenja bazirana na dostupnim modernim znanstvenim činjenicama i hipotezama.

Što mislite o nastavi na daljinu? Je li ona primjeren oblik školivanja za naše, kako ga nazivate, “južnjačko” društvo?

Nastava na daljinu je nužno zlo.  I na sjeveru i na jugu. Bez socijalizacije, razvijanja empatije, ljudskosti nema napredaka. Mi nismo roboti, roboti puno bolje rade stvari od nas, manje griješe, brži su i ne možemo se s njima uspoređivati. Ono što nas čini različite od robota je naša socijalizacija, kreativnost, invetivnost, komunikativnost i naše emocije. To se ne uči online školom.

Hrvatska ili Danska? 

Svatko po želji. Ja biram Hrvatsku ali sam ukomponirala puno danskih elemenata u svoj život. Danska mi je oplemenila život u Hrvatskoj.

Imate li što za poručiti našim učenicima za kraj?

Budite svoji, tolerantni, otvoreni novom, različitom i birajte šta želite u životu. Učenje, čitanje, putovanja, druženje Vam pomaže da nađete svjetlo svog života, gdje god živjeli.