Created with Fabric.js 4.6.0 PORTAURBIS

IZ UČENIČKE BILJEŽNICE:
Kako pamtimo stvari koje naučimo u školi?

autorica: Antea Selak, 6. b

Foto: Pexels

Kako uspješno učiti? Pitanje je to koje brine učenike od prvog razreda osnovne pa sve do zadnjeg razreda srednje škole. Puno je članaka napisano o tome, a u ovom članku opisat ću vam kako naučeno gradivo postaje dio našeg ukupnog znanja i dugoročnog pamćenja. Podatci su prije negoli dođu u dugoročno pamćenje pohranjeni u kratkoročnom pamćenju. Dugoročno pamćenje većinom ostaje zauvijek i samo ga moramo nadograđivati. Ponavljamo li neko gradivo jako puno doći će u naše dugoročno pamćenje. Čim prizovemo nekakvu informaciju ona se izmijeni idući put kada je prizovemo. Postoje modeli dugoročnog pamćenja. Jedan od njih se zove Atkinson-Shiffrin, a razvili su ga Richard C. Atkinson i Richard Shiffrin 1960-ih. Model Baddeley-Hitch razvili su ga Alan Baddeley i Graham Hitch 1970-ih te on zagovara alternativnu inačicu kratkoročnog pamćenja u kojem središnji izvršitelj nadzire informacije. Bitno je učiti i ponavljati svo gradivo koje radimo u školi kako bismo ga pokušali utvrditi, a i čim ga utvrdimo ono odlazi u naše dugoročno pamćenje. Sve informacije koje naučimo će nam biti potrebne kroz život te će nam u toj situaciji pripomoći naše dugoročno pamćenje. Ako ćemo jednoga dana postati profesori, inženjeri, arhitekti ili bilo što drugo bit će nam potrebno predznanje naših osnovnih i srednjih škola, a sve informacije koje smo u njima naučili pohranjeno u našem dugoročnom pamćenju. Predznanje koje steknemo na satu hrvatskoga jezika bit će nam korisno u komuniciranju s drugima te u kulturnom izražavanju (abeceda, padeži, zamjenice…), a bit će nam potrebno i predznanje iz matematike koje će nam pomoći u obavljanju računskih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje…), ali u većini poslova će nam biti potreban i engleski jezik kako bismo mogli komunicirati sa strancima (turistima) te će nam pomoći u našem pravopisu na engleskome ako ćemo raditi posao gdje će nam strani jezik biti potreban i gdje ćemo ga svakodnevno koristiti. Koji god posao budemo radili bit će nam potrebno predznanje iz nekog predmeta koji smo pohađali kroz naše školovanje. Važno nam je zato stalno uvježbavati naše dugoročno pamćenje jer će nam kroz život biti važno puno toga što smo naučili kroz naše školovanje te će nam olakšati daljnje obrazovanje. Sve što uspješno naučimo kroz život će nam se pohraniti u dugoročno pamćenje, ali isto će nam isto tako pomoći u prisjećanju uspomena koje smo stvorili kroz djetinjstvo i život.

PAMĆENJE
sposobnost zadržavanja i korištenja informacija, pamćenje uključuje tri faze: kodiranje, pohranjivanje i pronalaženje
KRATKOROČNO PAMĆENJE
Ondje se informacije zadržavaju nekoliko sekundi ili minuta. Informacije koje se u kratkoročnom pamćenju kodiraju prelaze u dugoročno pamćenje, gdje mogu biti pohranjene dulje vrijeme pa i cijeloga života.
DUGOROČNO PAMĆENJE
Pohrana informacija u dugoročno pamćenje bit će uspješnija ako se one ponavljaju, organiziraju i ako se koriste različite mnemotehnike. Pojedine vrste pamćenja povezane su s funkcijom različitih moždanih područja.

*mnemotehnike = vrsta tehnike za olakšano pamćenje nekih naziva ili podataka. Npr. lakše je zapamtiti telefonski broj 51–30–05–13, ako ga zapamtimo kao dvije nule koje se nalaze između brojeva 513 (dakle 513–00–513), naziv lijeka »elokom« kao E + lokom(otiva), itd. Tom tehnikom postižemo da neki besmisleni materijal na neki način osmislimo.


Citati preuzeti s:


pamćenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46352>

mnemotehnika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41395>.