priredili učenici OŠ Ivanja Reka
Ustao si iz pepela i ruševina
Iz ničega.
Bojao si se
Borba to je bila.
Od grada
Postao si ravnica,
Bez škola, bolnica i ptica.
Bio si usamljen.
Iz muke teške
Uzdigao si se
Pokazao tko si
I koju snagu u sebi nosiš.
Pobijedio si,
Rekao: „Dosta!“
Sve je utihnulo,
Nigdje nikoga,
Samo tišina i pustoš.
Krenuo si iznova
Okrenuo novu stranicu,
Novo poglavlje.
Zelen svijet procvjetao je,
Ponovno se rodio život.
Dunav opet je postao
Mjesto za kupanje,
Plovidbu brodova.
Na Adi se za ljeta
Ljudi ponovno zabavljaju.
Čuje se graja…
Oko Vodotornja stanovnici se druže,
Ptice pjevaju od radosti,
Golubica poletjela je.
Gledam…
Dvorac Eltz i zamišljam balove.
Gledam…
Vodotoranj koji blista na danjem suncu.
Gledam…
Memorijalno groblje i vidim mirne duše.
.
Lena Prodanović, 6. b
Od davnih dana
Pa sve do sada,
Burna je povijest
Ovoga grada.
Mnogi su htjeli
Vladati njime,
Mnoge su njega
Sustigle zime.
Ožiljke svoje
On ponosno nosi,
Oluji svakoj
Hrabro prkosi.
Miju ga dvije
Ljepotice rijeke,
Vuka i Dunav,
Najbolje seke.
Vukovar krasi
Mnogo ljepota,
Baroknih zgrada,
Tu ima života.
Golubica drevna
Još uspravno stoji,
Tisuće godina
Ona već broji.
Al’ najveći ponos
Tog hrabrog grada
Visok je toranj,
Simbol i nada
U sretnije dane,
U bolje sutra,
I nikada više
Krvava jutra.
.
Viktorija Katavić, 6. b
Ponosni bi bili Vučedoli stari,
Da su znali
Kakav su nam grad u nasljeđe dali!
Hrabri ljudi žive tamo,
Nepravda ih muči samo,
Svoje vole iznad svega,
Zlatna polja grumen neba.
Izlazeće sunce Hrvatske,
Simbol jedinstvene Slavonije,
Svojim brzim „morem“ sjaj životu daje,
Ljepotu dvorcem Eltz u ljude usađuje.
To je grad za nezaborav,
Grad Vukovar!
.
Niko Josipović, 8. b