U utorak, 11. veljače našu školu posjetili su predstavnice Veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj, Dijana Grahovac i Elizabeth Buchan koje su nas upoznale s ovim dalekim kontinentom koji je površinom šesta najveća država svijeta. Ovaj posjet možemo zahvaliti osvojenom drugom mjestu na sada već tradicionalnom natjecanju pod nazivom Australski božićni kutak. Prezentacija je bila namijenjena učenicima od petog do osmog razreda, a u njoj smo mogli saznati kako je Australija zapravo najmanji kontinent, ali je istovremeno država-kontinent, a otkrio ju je danski pomorac Willem Janszoon početkom 1606. godine. Ipak, prekretnicu koja je označila britansku kolonizaciju ovoga kontinenta predstavlja dolazak Jamesa Cooka 19. travnja 1770. godine. On je tada stigao u zaljev Botany te položio pravo Velike Britanije na kontinent.
Zanimljivo je bilo čuti da su prvi europski doseljenici u Australiju došli nakon što su Britanci u američkoj borbi za samostalnost izgubili kolonije u Sjevernoj Americi. Prva je flota sa zatvorenicima, nakon što je zapisima kapetana Cooka, stigla u zaljev Botany 18. siječnja 1788. godine.
Starosjedioci Australije nazivaju se Aboridžini, a ta domorodačka plemena na prostoru Australije žive već više od 40 tisuća godina. Australija je dom i brojnim životinjama poput zmija i paukova, ali najpoznatije su koale i klokani. Saznali smo da Australci od 2001. godine ne koriste papirnate, već plastificirane novčanice. Nakon prezentacije mogli smo postavljati pitanja, a za one najbolje postojale su i nagrade. (Niko Josipović, 6. b)
Članovi Medijske skupine na čelu s Jurom Ćužićem i Vanjom Čankovićem nakon zanimljivog predavanja napravili su i intervju s našim dragim gošćama, Dijanom Grahovac i Elizabeth Buchan.
Kako vam se sviđa naša škola?
Elizabeth: Mislim da je vaša škola jako lijepa i moderna. Puno je ljepša od škole u koju sam ja išla kad sam bila vaših godina. Čim sam došla ovamo, zamijetila sam da je škola jako nova.
Koje su glavne razlike između hrvatskog i australskog obrazovnog sustava?
Dijana: U Australiji osnovna škola traje šest godina, a djeca u nju polaze s pet godina, kada uče čitati i pisati. Kad to završe, onda idu u srednju školu od 7. do 12. razreda. Nakon srednje škole upisuju se na fakultet. Isto tako, velika je razlika u tome što školska godina u Australiji počinje u veljači, a završava u prosincu kada djeca imaju ljetne praznike, budući da je ondje tada ljeto.
Što biste rekli, koje su razlike između Australaca i Hrvata kao naroda?
Dijana: Uh, jako teško pitanje. Puno Hrvata živi u Australiji, puno ljudi iz različitih dijelova svijeta živi u Australiji. Najveća je razlika taj multikulturalizam kojeg Australci njeguju zbog toga što je riječ o kontinentu koji je naseljavan stanovnicima iz drugih dijelova svijeta. Naime, koliko sam primijetila, u Hrvatskoj se multikulturalnost njeguje tek u zadnjih petnaestak godina, kada su u zemlju sve više počeli dolaziti ljudi koji su zaposleni u velikim multinacionalnim kompanijama. Za usporedbu, Australija je vrlo šarena zemlja što se tiče naroda koji žive u njoj.
Elizabeth: Htjela bih nadodati i razliku u fokusu prema zemljama s kojima surađuju Hrvatska i Australija. U Hrvatskoj je veći fokus na europskim zemljama i međusobnoj suradnji unutar Europske unije, dok je u Australiji veći fokus na azijskim zemljama – Tajlandu, Indoneziji ili Kini.
Dijana: Jednu stvar bih nadodala, a koja definitivno predstavlja Australiju kao zemlju i Australce kao narod, a to je otvorenost. Treba biti otvoren prema novostima i stvarima koje niste probali do tada. Recimo, u Australiji na pomfrit stavljaju ocat, što vam se zbog vaše kulture koju njegujete možda čini loše, ali samo zato što tu stvar niste probali. Probajte, pa onda ocijenite. Ako imate mogućnosti, uvijek probajte stvari iz različitih kultura pa im tek onda sudite i dajte dojam o tome. Budite uvijek otvoreni prema drugim kulturama. Zanimljivo je da nas kulturološki, unatoč brojnim razlikama, veže jedna zanimljiva stvar – kolač čupavci koji je ovdje u Hrvatskoj omiljena slastica, a često se misli da je originalno hrvatski recept. Riječ je o australskom kolaču imena lamington koji je nazvan po Lordu Lamingtonu.
Koji je savjet koji biste dali učenicima naše škole?
Elizabeth: Učite o drugima i usvajajte razna znanja o drugim kulturama. Putujte i radite kada za to dođe vrijeme. Moram priznati da sam u razgovoru sa svima vama primijetila kako je razina znanja engleskog jezika na odličnoj razini i čestitam vam na tome.
Dijana: Učite jezike. Putujte kada za to dođe vrijeme. Hrvatska sada ima puno otvorenih prilika putem Erasmus programa za obrazovanje. Nikada ne znate što je zapravo za vas i morate probati različite stvari kako biste došli do odluke. Svijet je danas „globalno selo“. Čini se kako vas jezici razdvajaju od ostatka svijeta, ali vas široko znanje drugih jezika zapravo spaja s različitim kulturama.
