KNJIŽEVNOST

Dijeli se na:

LIRIKA

  • književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji
  • može biti umjetnička i narodna
  • napisana u stihovima

EPIKA

  • sva pripovjedna djela u stihu i prozi
  • to mogu biti epske pjesme, epovi, romance, balade, poeme, novele, romani, bajke, legende, basne i crtice

DRAMA

  • sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, pravi smisao dobivaju u predstavi
  • popis lica, didaskalije, monolog i dijalog

PJESNIČKE FIGURE:
I. FIGURE DIKCIJE (glasovne ili zvučne figure):
1. asonancija /”Olovne i teške snove snivaju”/
2. aliteracija /”I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče”/
3. onomatopeja /”Šuštanjem lišća i šapatom kiše”/
4. lirski paralelizmi:

  • anafora / “I nema sestre ni brata / I nema oca ni majke”/
  • epifora / “Čujem u snu / Sanjam u snu”/
  • simploka /”Donijet ću ti cvijeće naše krvi / Donijet ću ti nebo naše krvi”
  • anadiploza /”Vrati mi moje krpice / Moje krpice od čistoga sna”/

II. FIGURE KONSTRUKCIJE (sintaktičke figure):
1. inverzija /”Niz zapadno nebo i iz rasprsnutih šipaka u vrtu krv se cijedi”/
2. retoričko pitanje /”Tko me ponizio k rijeci, mene, koja sam voda?”/
3. elipsa /” Gori! Gori!”/
4. asindeton /”Plemići lažni – carski svodnici, Mračnjaci tusti…”/
5. polisindeton /I nema ga sutra, ni prekosutra ne”/


III. FIGURE RIJEČI (tropi):
1. simbol (emblem) i alegorija – pripadaju i figurama misli i figurama riječi
2. metafora /”Suton je danas crveni akvarel”/
3. metonimija /”Sto pušaka, sijeda kosa”/
4. personifikacija /”Livade su me voljele”/
5. sinegdoha /”Došlo je nekoliko glava”/
6. eufemizam
7. epitet /”Oni imaju visoka čela, vijorne kose, široke grudi”/


IV. FIGURE MISLI:
1. poredba /”A tada je plamen liznuo, Ko da stenje, ko da gine”/
2. antiteza /”Tijesan mi bijaše vijek, a velebna bješe duša”/ (slavenska antiteza)
3. hiperbola /”Imao je glas kao vjetar, ruke kao hridine”/
4. litota /”Biti će redovno sutra, kao juče što nije bilo sveto”/
5. gradacija /”Nañite me, vežite me, spalite moje sjećanje”/
6. paradoks /”Znam da ništa ne znam”/
7. oksimoron /”Zimsko ljetovanje”/

Epske vrste:

1. epska poezija:

EPSKA PJESMA i EP – epopeja i epilij


2. prozne vrste:
a) jednostavni oblici (mit, legenda, bajka, basna, saga, vic…)
b) složeni oblici (novela, pripovijetka, roman)


VRSTE I TIPOVI ROMANA
I. Tematska klasifikacija romana: društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, pustolovni…
II. Prema stavu autora i tonu: sentimentalni, humoristički, satirični, didaktični, tendenciozni
III. Prema načinu izgradnje sižea: 1. lančani ili stupnjeviti, 2. prstenasti, 3. paralelni roman
IV. Povijesna klasifikacija romana: 1. realistički roman, 2. moderni roman

VRSTE DRAME:

TRAGEDIJA – tragos (grč. jarac) i oda – obredi posvećeni bogu Dionizu
Opće značajke tragedije:

I. TRAGIČKI JUNAK,
II. TRAGIČKA KRIVNJA
III. TRAGIČKI ZAVRŠETAK
IV. UZVIŠENI STIL – katarza (Aristotel)


KOMEDIJA – komos (grč. veseli ophod) i oda – razvila se iz pučkih obreda

DRAMA U UŽEM SMISLU

I. književno-znanstvene vrste: esej, rasprava, putopis, biografija, memoari
II. publicistika: feljton, reportaža, polemika