Ispadaju oči od ekrana

Okruženi smo ekranima i digitalnim uređajima, a  neuroznanstvenik Manfred Spitzer tvrdi da zbog toga postajemo sve zaboravniji. Tu je pojavu nazvao “digitalna demencija”. Što je s društvenim mrežama? Ima li od njih više štete ili koristi?

–

priredile: L. K., M. K. (7. a)

fotografije: Pixabay.com, OŠ Ivanja Reka

Odrasli često tvrde da su društvene mreže stvaraju velike probleme novim naraštajima. Danas su najpopularnije aplikacije među mladima Snapchat, Instagram, Tik tok, Youtube i Facebook. Prema više provedenih istraživanja, mladi u prijelaznoj dobi (od 13. do 16. godine) na ovim društvenim mrežama provode oko pet sati na dan, što je, složit ćemo se, previše za „buljenje“ u ekran. To je dob kad iz djeteta prelaze u odrasle osobe, točnije tinejdžere. No, problem nije samo prisutan u toj dobi. Jedna od najpopularnijih aplikacija među djecom mlađom od 13 godina je Tik Tok, na kojem se vrijeme provodi “skrolajući” kratke videe osoba iz bilo kojeg dijela svijeta, ovisno o tome što volimo pratiti. To je samo jedna u nizu društvenih mreža koje su se pojavile u proteklih petnaestak godina. Prvi je bio Facebook. Nekada mreža samo za mlade, a danas društvena mreža na kojoj je odrasla cijela generacija, a odrasli na njoj provode puno vremena. Ovo jest doista ovisnost jer provesti sati na dan buljeći u ekran nije malo. Što o društvenim mrežama misle naši profesori? Mišljenja se razlikuju.

“Društvene mreže stvorene su zbog lakše komunikacije i zabave. Dok god se koriste u te svrhe i umjereno, korisne su. Međutim, kad ih koristimo u ranoj dobi, to je loše jer još ne znamo sami procijeniti što je dobro, a što ne. Društvene mreže uvijek mogu napraviti više štete nego koristi“, rekla je profesorica Marina Šarinić. Profesorica Dubravka Crnić također je podijelila svoje mišljenje. „Današnji svijet je nezamisliv bez društvenih mreža, a njihova osnovna svrha je povezivanje svih dijelova svijeta. Postoje i opasni ljudi zbog kojih trebamo paziti s kim sve dijelimo svoje privatne informacije.” Profesorica Crnić također je navela kako društvene mreže možemo koristiti u privatne i poslovne svrhe, što i sama čini.

Smatram, prema razgovorima sa svojim razrednim kolegama i prijateljima, da većina mladih nema predrasude prema društvenim mrežama jer nisu svjesni opasnosti od ovisnosti o istima. Često i odrasli nastupaju na društvenim mrežama bez većeg razmišljanja o privatnosti svoje obitelji i djeteta, pa postavljaju fotografije malene djece, vlastitoga doma i svoje privatno vrijeme tako čine dostupnim javnosti. Također, djeci dopuštaju izradu profila na društvenim mrežama bez provjere, a neki pojedinci sami izrađuju profile djeci koja nesvjesno imaju prevelik doticaj sa svijetom kojeg ne poznaju.

Smatram da društvene mreže nisu korisne za mlađe od 16 godina jer nažalost još uvijek nema dovoljno korisnog i edukativnog sadržaja za mlade. Izdvojila bih YouTube kao najkorisniju društvenu mrežu jer se od tamo najviše može naučiti. Nerijetko i meni pomaže slušati razne edukativne sadržaje na toj društvenoj mreži. Ipak, sve je to podložno promjenama i kroz buduće godine možemo očekivati razvoj korisnog sadržaja za mlade na društvenim mrežama. Kako god bilo, bitno je da znamo korisno rasporediti vlastito vrijeme na društvenim mrežama i da ne dopustimo da nam one upravljaju životima, bili mi stariji ili mlađi.

–

Zahvale prof. Crnić i prof. Šarinić na sudjelovanju.

Kako iskoristiti medije u pozitivne svrhe?

Živimo u svijetu u kojem mediji znatno utječu na naše živote. Mi smo generacija koja je već u mladosti izložena utjecaju medija, najviše interneta i televizije. Danas stalno govorimo o negativnim stranama medija: govoru mržnje i zlostavljanju. Zato je važno znati iskoristiti medije u pozitivne svrhe.

Svatko tko je barem jednom u životu koristio internet, sigurno je prepoznao njegove prednosti. Jednostavno i brzo možemo doći do traženih informacija i saznati najnovije vijesti. Da danas nema televizije i interneta, ne bi se mogla održavati virtualna nastava. Nastava na daljinu nije ono što ja volim. Više volim nastavu u školi. Ipak, zahvaljujući vrijednim profesorima i internetu, nastava se održava. Ne moramo ići u školu dok je raspust i svo gradivo završit ćemo na vrijeme. Možemo sjedeći doma obići cijeli svijet, obići Ameriku, daleku Australjiu ili zelenu Afriku. Televizija je medij koji ima isto važan utjecaj u našem životu. Koliko je važna vidi se po tome što svi televizore stavljamo u središnji dio dnevnog boravka. Možemo gledati sapunice, dobre i poučne emisije, najnovije vijesti ili dobar film. Radio je najstariji elektronički medij koji informacije prenosi zvukom. Uz radio možemo se družiti, voziti, igrati… Važnu ulogu ima u prenošenju novosti, informacija, reklamnih poruka, a najviše kao izvor glazbe. Pomaže nam da posao koji radimo obavljamo puno lakše i bolje. Djeluje na naše raspoloženje. Knjige su tiskani mediji. One nas vode u druge svjetove, prošlosti, sadašnjost i budućnost. Potiču našu maštu i bez njih je život nezamisliv. Novine pišu o mnogim događajima: političkim, sportskim i zabavnim.

Današnji svijet je nezamisliv bez interneta, televizije i radija. Treba ih koristiti mudro, za ono što nam treba. Moramo ograničiti vrijeme koje ćemo provesti na internetu jer život nije samo igranje igrica, slanje poruka i slika, već druženje s prijateljima i sa svojom obitelji.

Društvene mreže kao zamjena druženju?

I. H. (bivši učenik OŠ Ivanja Reka)

U današnje vrijeme, tehnologija je sve naprednija, a mladež sve više provodi vremena na internetu i na društvenim mrežama. Mladež se više ne igra kao i prije, vani u prirodi, već na internetu i to je problem. Društvene mreže imaju pozitivne i negativne strane, ali koje su to?

S jedne strane, društvene mreže imaju dosta pozitivnih strana jer djeca puno lakše mogu komunicirati preko njih. Mislim da je velika prednost društvenih mreža i za školarce jer si djeca mogu često pomagati oko raznih domaćih zadaća i školskih zadataka. Također, smatram da društvene mreže mogu biti jako korisne jer se možemo čuti i vidjeti sa svojom obitelji ili prijateljima ako oni nisu u blizini kao npr. u ovoj teškoj situaciji kada ne možemo posjetiti svoje najmilije ako su udaljeni od nas.

S druge strane, društvene mreže imaju dosta negativan utjecaj na mladež i djecu. Djeca i mladež provode velik dio vremena na društvene mreže i na internetu i djeca su sve manje i manje vani i u prirodi. Smatram da su društvene mreže postale kao i neka vrsta ovisnosti jer djeca gube i nekoliko sati na društvenim mrežama. Zapitam se nekad, kako bi bilo ljepše da smo u onim vremenima kada smo se igrali vani skrivača, nogometa i sličnih igara. Djeca se sve manje druže uživo, a sve se više dopisuju i pričaju preko raznih poziva umjesto da budu na svježem zraku.

Kad sve pogledam, smatram da društvene mreže nisu loše za komunikaciju i za zabavu, ali smatram da si trebamo ograničiti vrijeme na njima i da sve više trebamo biti vani na druženju s prijateljima i ostalom djecom.